Magazin

Vreme

Vreme - Kalendar

Pojam vremena kao fenomena ima apsolutno značenje, tj. njegov tok ne zavisi od stanja kretanja onoga koji ga meri; i/ili ima relativno značenje, odnosno, promena toka vremena je relativna i zavisi od sistema iz kojeg se meri, a svaki od njih (posmatrači u dva sistema) ima sopstveno vreme. Objektivnost merenja vremena, kao ni mnoga pitanja u vezi sa pojmom vremena nisu ni do danas u potpunosti teorijski rasvetljena i objašnjena. 

ASTRONOMSKO MERENJE VREMENA 

Postoje tri astronomske metode za određivanje vremena. Prve dve se oslanjaju na dnevnu rotaciju Zemlje oko svoje ose, te se u jednom slučaju prati prividno kretanje Sunca (solarno vreme), a u drugom prividno kretanje zvezda (sideričko vreme). Treća metoda se zasniva na revoluciji Zemlje oko Sunca (efemeridsko vreme).

Solarno vreme 

Solarno vreme se zasniva na prividnom kretanju Sunca po nebu. Ovaj način merenja vremena je jedan od najstarijih i za njega vam je dovoljan i običan štap. U svakom mestu kada Sunce dostigne najvišu tačku na nebu je podne. Sunce u tom momentu seče meridijan tog mesta, zamišljenu liniju koja spaja sever i jug. Interval između dva uzastopna prolaza Sunca kroz meridijan, predstavlja jedan dan. A dan je podeljen na 24 časa.

Međutim, postoje neki problemi sa merenjem vremena po Suncu. Tokom godine Sunce se ne kreće jednako, pa samim tim i dužina dana varira, te razlika u dužini iznosi blizu sedamnaest minuta (zapravo radi se o nejednoličnom menjanju rektascenzije Sunca, različitoj brzini kretanja Zemje po ekliptici i nagibu ekliptike prema ekvatoru). Sa uvođenjem preciznog merenja vremena u XVII veku, ova razlika je postala očigledna. Rešenje je pronađeno u srednjem Sunčevom vremenu.

Srednje sunčevo vreme 

Srednje sunčevo vreme se zasniva na kretanju zemišljenog Sunca koje putuje po ekvatoru jednakom brzinom tokom godine. Pravo Sunce prolazi kroz meridijan mesta pre ili posle srednjeg sunca. Razlika između vremena po pravom i srednjem suncu je manja od 17 minuta, a četiri puta godišnje ona je jednaka nuli.

Srednje Sunce je dobro za računanje vremena. Ali, nezgoda je što po njemu dan počinje u podne (ispada da idete na posao danas, a vraćate se sutra). Zbog toga je 1925. IAU (International Astronomical Union) donela odluku da dan počinje da teče u ponoć, dakle kada je Sunce u svojoj donjoj kulminaciji.

Mesno ili lokalno vreme 

Međutim i kod srednjeg sunčevog vremena postoji problem, jer dva susedna mesta, a na različitim geografskim dužinama imaju različito vreme. Jednostavno, Sunce prvo dođe u Niš, pa zatim u Beograd, zatim u Novi Sad, pa u Osijek itd. Svako to mesto ima svoje mesno ili lokalno vreme.

Vreme - časovne razlike

Zonsko vreme 

Problem sa lokalnim vremenima je što ih ima isuviše. To je u XIX veku naročito smetalo železnici koja se u to vreme intenzivno razvijala. Jednostavno, u to doba nikad niste znali kada će stići voz, jer iz polazne stanice kreće po jednom lokalnom vremenu, a u drugu stanicu stiže po nekom sasvim drugom lokalnom vremenu. Moglo se desiti da voz stigne pre nego što je i krenuo. 

Zato je 1883. međunarodnim sporazumom Zemlja podeljena na 24 vremenske zone, a za početni, nulti meridijan određen je onaj koji prolazi kroz Kraljevsku opservatoriju u Griniču (Royal Greenwich Observatory), te se ta zona prostire na +/- 7,5 o istočno, odn. zapadno od nultog meridijana. Unutar svake zone svi časovnici su podešeni da pokazuju isto vreme. Svaka zona iznosi 360 o : 24 = 15 o geografske dužine. 

Službeno vreme 

Granice zona međutim, nisu prave, one su prilagođene međunarodnim granicama država i pojedinih regija unutar većih država. Tako velike zemlje kao Rusija, SAD, Kanada imaju na svojoj teritoriji više vremenskih zona, a više malih susednih država opet nalaze se u jednoj vremenskoj zoni.

Znači, svaka država određuje svoje, službeno vreme prema vremenskoj zoni u kojoj se nalazi. Neke države nisu prihvatile zonsko vreme, već službeno vreme računaju po nekom svom meridijanu, recimo po meridijanu koji prolazi kroz sredinu države (Indija).

Ukazno vreme 

Iz ekonomskih razloga mnoge države vrše dodatnu intervenciju pri računanju vremena, pa pomeraju svoje vreme unapred ili unazad u odnosu na zonsko vreme. U Evropi države leti pomeraju časovnike jedan sat unapred, da bi s jeseni vreme ponovo vratili jedan sat unazad. To je tzv. letnje vreme.

Letnje vreme 

(u astronomskim programima za računare treba da potvrdite daylight savings; daylight saving time ili sl.) Letnje vreme počinje u 02:00 časa poslednje nedelje u martu i časovnici se pomeraju jedan sat unapred, a u 03:00 časa poslednje nedelje u oktobru, časovnici se pomeraju jedan sat unazad.

Zvezdano vreme 

Vreme se dobro može meriti i pomoću zvezda. Recimo, uočite momenat kulminacije neke zvezde i zatim sačekate sledeće noći ponovo isti trenutak - kulminaciju te zvezde.

Kako se Zemlja obrće oko svoje ose tako i ta, odabrana zvezda prividno pravi krug oko naše planete. Pošto je to kretanje uniformno, jednako, pogodno je za merenje vremena, a to merenje se zove zvezdano vreme ili sideričko vreme (lat. sidereus = zvezdan). Kao početni momenat ovakvog merenja vremena uzima se prolaz gama (prolećne) tačke kroz meridijan mesta.

U trenutku kada Zemlja načini jedan okret u odnosu na datu zvezdu ona još nije načinila okret i u odnosu na Sunce. Otuda razlika između zvezdanog i sunčevog vremena.

Kod zvezdanog vremena problem je to što se ono ne poklapa dobro sa prividnim kretanjem Sunca po nebu. Ne poklapa se jer je ono rezultat dvostrukog kretanja Zemlje: oko svoje ose i u prostoru na putu oko Sunca. U trenutku kada načini jednu rotaciju oko svoje ose prema nekoj zvezdi Zemlja još uvek nije načinila i rotaciju u odnosu na Sunce. Za to je potrebno da pređe ugao od oko 1o .

Prividno Sunce u toku jednog dana po nebu pređe put od 360 o  : 365 dana = ~1 o , a kako jedna rotacija Zemlje oko ose traje 24 časa, izlazi da neka tačka na Zemlji za jedan sat pređe ugao od 15 o  (360 o : 24h = 15 o), ili, za 1o treba joj oko 4 minuta (1h = 60min : 15 o = 4min). Upravo za ta četiri minuta, zvezdani čas je kraći od sunčanog. Računanje vremena po zvezdama ima sve mane koje proističu iz neuniformne rotacije Zemlje.

Vreme - merenje

Efemeridsko vreme 

Ni sunčano, ni zvezdano vreme nije korektno zato što Zemljina rotacija nije ravnomerna, te varira od oko 1 do 2 sekunde godišnje. Sem toga, Zemljina rotacija se usporava za oko 1/1000 s u sto godina.

Zato je sredinom XX veka uvedeno efemeridno vreme, koje se zasniva na godišnjoj revoluciji Zemlje oko Sunca, sa početnom pozicijom u tački prolećne revnodnevice. Osnovna vremenska jedinica, sekunda, izvodi se iz tropske godine, kao njen 1/31556925,9747 deo.

Svetsko vreme 

Praktični razlozi nalažu postojanje svetskog vremena, dakle vremena koje će važiti na celoj Zemaljskoj kugli. Uzmite da se jedna letelica spustila na Mars. Pitanje je, kada se ona spustila. To može biti recimo u 10 sati, ali 10 sati po istočnoameričkom i 10 sati po moskovskom vremenu, dva su sasvim različita vremena.

U takvim i sličnim prilikama se zato koristi nulti meridijan, odnosno zapadnoevropska vremenska zona za određivanje vremena. To vreme se zove: Greenwich Mean Time (GMT) ili Universal Time (UT). Zapravo GMT se koristi u navigaciji na engleskom govornom području, dok astronomi koriste naziv UT.

Ponekad ćete naći da se vreme piše uprošćeno, umesto recimo 18 sati i 36 minuta, ili 18:36 stoji jednostavno 1836. 

VREMENSKE ZONE 

  •  -11 zapadnoaljasko
  •  -10 srednjealjasko
  •   - 9 istočnoaljasko
  •   - 8 pacifičko
  •   - 7 rokimauntensko
  •   - 6 srednjeameričko
  •   - 5 istočnoameričko
  •   - 4:30 venecuelansko
  •   - 4 čileansko
  •   - 3:45 gvajansko
  •   - 3:30 njufaundlendsko
  •   - 3 grenlandsko
  •   - 2 azorsko
  •   - 1 madeirsko
  •     0 zapadnoevropsko
  •  + 1 srednjeevropsko
  •  + 2 istočnoevropsko
  •  + 3 moskovsko
  •  + 3:30 iransko
  •  + 4 uralsko
  •  + 4:30 avganistansko
  •  + 5 pakistansko
  •  + 5:30 indijsko
  •  + 6 omsko
  •  + 6:30 burmansko
  •  + 7 tajlandsko
  •  + 7:30 malajsko
  •  + 8 kinesko
  •  + 8:30 molučko
  •  + 9 japansko
  •  + 9:30 srednjeaustralijsko
  • +10 istočnoaustralijsko 
  • +11 ohotsko
  • +12 novozelandsko
  • +13 čukutsko
Komentari(0)
Ostavi komentar