Magazin

Sedam svetskih čuda

piramide giza

 

Poznato je da sedam svetskih čuda čine: 


Piramide u Gizi 


Prema Herodotu, čuvene piramide u Gizi - Keopsova, Kefrenova i Mikerinova, građene su između 2650. i 2550. godine pre nove ere i služile su kao grobnice egipatskih faraona iz Četvrte dinastije.


U arhitektonskom smislu predstavljaju džinovske kamene građevine, (npr. Keopsova piramida je visoka 146 m), one su zidane od blokova teških i po nekoliko tona, sa četvrtastom osnovom čije se četiri strane pri vrhu završavaju u istom temenu, a u unutrašnjosti se nalazi prostor za sarkofag. Piramide su sačuvane do danas. 


Semiramidini viseći vrtovi 


Čuveni vrtovi su izgrađeni za vreme vladavine kralja Nabukodonosora (604. - 562. p.n.e.) u drevnom gradu Mesopotamije,Vavilonu, na obalama Eufrata (90 km. južno od današnjeg Bagdada). Građeni su po želji tadašnje kraljice Semiramide.


U arhitektonskom smislu predstavljali su spiralnu, terasastu građevinu, na nekoj vrsti bašte pod krovom koja je mogla veštački da se navodnjava. Građevina je vremenom zapuštena, tako da su 333. g.p.n.e, kada je Alekasandar Veliki osvojio Vavilon, vrtovi već bili propali. 


Artemidin hram u Efesu 


Sredinom šestog veka, kritski graditelj Hersifron iz Knososa, sagradio je u Efesu, pod pokroviteljstvom lidijskog kralja Kreza, veliki jonski hram posvećen čuvenoj boginji lova, Artemidi. Prema istoričaru Pliniju, Artemidin hram se nalazio na mestu današnjeg Alasoluka, na obalama male Azije. Hram je bio površine 73 x 141 m ukrašen sa 137 stubova, koji su opasavali hram u dva reda i bio je četiri puta veći od Partenona u Atini. Duševni bolesnik po imenu Herostrat, zapalio ga je 356. godine pre nove ere. 


Mauzolej u Halikarnasu 


Čuveni Mauzolej u Halikarnasu predstavlja nadgrobni spomenik, koji je sebi za života poručio 360 g. p.n.e. karijski kralj Mauzolej. Kralj je umro pre dovršetka izgradnje, pa je posao dovršila njegova žena Artemizija. Nadgrobni spomenik bio je izgrađen na površini od 33 x 39 m i bio je visok 50 m.


Na širokoj pravougaonoj osnovi izdizao se do polovine grobnice. Zid je nosio kolonadu jonskih stubova iznad kojih se nalazila piramida - stepenasti krov. Velike dvokolice sa statuama pokojnika krunisale su građevinu. Mauzolej nije sačuvan. 


Kolos sa Rodosa 


O čuvenom Kolosu sa Rodosa nema autentičnih podataka, ali predanje kaže da su stanovnici Rodosa odlučili da izliju statuu svog zaštitnika, boga Sunca Heliosa, posle pobede nad makedonskim kraljem Demetrijem Poliokretom u 4. veku p.n.e. Pokupili su neprijateljsko oruđe i sprave i upotrebili ih za izlivanje statue, koja je bila visoka 30 do 40 m i teška 70 tona.


Poslom je rukovodio vajar Kares, 291. godine p.n.e. Rodos je posle 50 godina pogodio razorni zemljotres i statua Kolosa je pala u more. 


Aleksandrijski svetionik 


Napravio ga je Sostrat, grčki arhitekta iz Knida, između 300. i 280. godine p.n.e. na polustrvu Farosu, ispred aleksandrijskog pristaništa. Smatran je najvećim tehničkim dostignućem starog veka. Legenda kaže da je Sostrat dugo tragao za materijalom koji bi se odupreo morskoj vodi i da je najzad ovaj džinovski toranj smestio na ogromne staklene blokove.


Na pravougaonoj osnovi, uzdigao je osmougaoni toranj visine preko 100 m. Na njegovoj najvišoj platformi, svake noći gorela je vatra založena drvetom potopljenim u smolu. Na žalost, toranj je uništen 1375. godine u zemljotresu. 


Zevsova statua u Olimpiji 


Čuvena Zevsova statua je poslednje delo helenskog vajara Fidije, koju je 456. godine p.n.e. napravio za hram u mestu Olimpija u Elidi, na severozapadu Peloponeza. Kip je bio visok 15 m, izvajan u slonovači i abonosovom drvetu, bogato ukrašen zlatom i dragim kamenjem.


Zevs je bio prikazan sa namrštenim čelom, “jer kada se namršti, uzdrhti ceo Olimp”. Ko god nije video ovo svetilište, važio je kod Grka za vrlo nesrećnog čoveka. Na žalost, ni ovo svetsko čudo nije sačuvano. 

Komentari(0)
Ostavi komentar