Magazin

O mesecima (2)

meseci

 

JUL 


Narodna imena za jul: žar, žarki, lepec, biljar, žetvar, ilijnski, svetoilinski. 

Kod Hrvata: srpanj 

Latinski: quintilis, julius 

Engleski: july 


Jul je, mnogi kažu, najlepši letnji mesec. Dani su tada dugi, vrućine podnošljive, priroda je nabujala a pijace su pune voća i povrća. I počinje sezona godišnjih odmora.


Jul od davnina ima 31 dan. U najstarije doba drevnog Rima zvao se prosto, peti, tj. Quintilis, jer je bio peti po redu mesec u tadašnjem kalendaru, koji je imao svega deset meseci.


Reformom legendarnog rimskog kralja Nume Pompilija (715-673), kalendar je dobio još dva meseca, januar i februar, pa je tako mesec Quintilis postao sedmi po redu, ali je svoj naziv zadržao sve do 44. godine pre nove ere. Tada je Senat usvojio odluku, da se Quintilis nazove Julius u čast Gaja Julija Cezara.


Cezar je rođen 12. jula 100. godine pre naše ere, a ubijen je 15. marta 44. godine pre naše ere.

 

AVGUST 

 

Narodna imena za avgust: ruin, srpen, gumnik, makaven, gospođinski, velikogospođinski, prabraždenski. 

Kod Hrvata: kolovoz 

Latinski: sextilis, zatim augustus 

Engleski: august 


U vreme najstarijeg kalendara drevnih Rimljana, po kome je godina počinjala prvog marta, avgust je bio šesti mesec po redu, te se tako i zvao - Sextilis tj. "šesti". U to doba Sextilis je imao svega 29 dana, kao uostalom i januar, april, jun, septembar, novembar i decembar. Mart, maj, jul i oktobar imali su po 31 dan, dok je februar imao 28.


Sve ukupno bilo je 355 dana u godini što je gotovo savršeno odgovaralo lunarnom kalendaru. Ali, pošto se priroda ponaša u skladu sa kretanjem Sunca (a ne Meseca), bilo je nužno kad-tad preći na solarni kalendar koji ima 365 dana. 


To se desilo 45. godine pre nove ere, u vidu Cezarove reforme kalendara. Godina je dobila dodatnih 11 dana, tako što su januaru, septembru i novembru dodata po dva dana, te su oni od tada imali po 31 dan, a april, jun, sextilis i decembar su dobili po jedan dan. Dakle "šesti" mesec je od tada imao 30 dana. 


Kao što smo već objasnili, 45. godine stare ere, rimski Senat je u čast Julija Cezara mesec Quintilis nazvao Julius. Nekoliko decenija kasnije, 8. godine pre Hrista, Senat je odlučio da i Oktavijan Avgust, Cezarov usvojeni sin i naslednik, a zatim i prvi rimski car, dobije svoj mesec, pa je Sextilis promenio ime u Augustus. 


Ta naizgled sasvim bezazlena odluka imala je nekoliko posledica po ceo kalendar. Kako je tada Sextilis imao "svega" 30 dana (dakle, jedan dan manje od jula) odlučeno je da se od februara oduzme jedan dan i doda avgustu. Ali, tada je ispalo da tri meseca zaredom (jul, avgust i septembar) imaju 31 dan, što nije bilo praktično, te su usledile još neke izmene.


Od davnina se vreli avgustovski dani zovu "pasji dani", što se dovodilo u vezu sa zvezdom Sirius.

 

SEPTEMBAR 

 

Narodna imena za septembar: vrešen, groždober, gruden, miholjski, malogospođinski, bugurojčin. 

Kod Hrvata: rujan 

Latinski: septem 

Engleski: september 


Septembar je mesec kada se u vazduhu već oseća lagani miris jeseni. Dani postaju sve kraći, a letnje žege menjaju prijatni dani. Dolaze mladi orasi, u vinogradima bere se grožđe, a laste se spremaju na put. 


U najstarije doba drevnog Rima godina je imala svega deset meseci. Septembar je bio sedmi po redu, te se tako i zvao - septem. Međutim, kada su godini dodata još dva meseca, januar i februar, redosled meseci se pomerio, ali su svi oni ipak zadržali svoje stare nazive, pa je tako ispalo da se deveti mesec zove sedmi.


U početku, po republikanskom kalendaru, septembar je imao 29 dana. Taj republikanski kalendar se zasnivao na kretanju Meseca (lunarni kalendar) i imao je svega 355 dana. Kako se priroda ipak vlada po Suncu (a ne po Mesecu), Cezar je sproveo reformu kalendara dodavši nekim mesecima dan ili dva i od tada godina po tom Cezarovom (julijanskom) kalendaru ima 365 dana. Tom prilikom septembar je “narastao” za dva dana i imao je ukupno 31 dan.


Ali kada je rimski Senat doneo odluku da avgust mesec koji je do tada imao 30 dana, dobije još jedan dan, ispostavilo se da čak tri meseca za redom (jul, avgust i septembar) imaju maksimalan broj dana, 31. Pošto se juli nije smeo dirati, jer je pripadao velikom Cezaru, ostalo je da se septembar skrati za jedan dan. Taj septembarski dan je dodeljen oktobru.


23. septembra (ili dan ranije) završava se leto. Tog dana Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu. Dan i noć su jednaki i traju po 12 sati. Tada počinje jesen. Dan se zove jesenji ekvinocij ili jesenja ravnodnevnica. Na Zemljinoj južnoj polulopti, tog dana se završava zima i počinje proleće. 

  

OKTOBAR 

 

Narodna imena za oktobar: paždernik, ržijen, pejčin mesec, mitrov, mitrovski, mitovštak, lučinski, lučinštak 

Kod Hrvata: listopad 

Latinski: october 

Engleski: october 


Oktobar je deseti mesec po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan. U starom Rimu po tzv. republikanskom kalendaru, oktobar je bio osmi mesec po redu, pa se tako i zvao - okrobar od latinskog "octo" (osam).


Kad su reformom kalendara godini dodata još dva meseca (januar i februar), oktobar je došao na deseto mesto, ali je zadržao staro ime. To je bio slučaj i sa nekim drugim mesecima. 


Po republikanskom kalendaru oktobar je imao 31 dan. Reformom tog kalendara oktobar je skraćen za jedan dan, te je tako imao 30 dana. Međutim, kad je rimski Senat 8. godine pre nove ere, doneo odluku da mesec avgust dobije još jedan dan, kako bi se izjednačio sa julom nastao je problem, jer su čak tri meseca zaredom imala po 31 dan: jul, agust i septembar. Rimljanima, po svemu sudeći, nije bilo teško da menjaju svoj kalendar, pa su tako napravili i ovu izmenu.


Jul i avgust se nisu menjali, jer su pripadali Juliju Cezaru i Oktavijanu Avgustu, ali ostali meseci nisu bili toliko važni, te je od septembra, koji je imao 31 dan, oduzet jedan dan i dodat oktobru. Od tada pa do danas oktobar ima 31 dan. To je imalo posledice i na sledeći mesec, tj. novembar.


Oktobar je najlepši mesec u doba jeseni. Dani u njemu mogu biti vrlo prijatni, ni suviše hladni, ni suviše topli. Oktobar je idealan za planinarenje. U oktobru se sva priroda boji u zlatno, a lišće opada. Zbog toga neki narodi ovaj mesec zovu - listopad. Priroda se u oktobru sprema na počinak.

 

NOVEMBAR 

 

Narodna imena za novembar: gruden, studen, listopad, paždernik, mratinji, mratinjski, mratinštak, svetoandrejski, aranđeoski. 

Kod Hrvata: studeni 

Latinski: november 

Engleski: november 


Kada bi birali "najružniji" mesec, većina ljudi bi se odlučila za novembar. Dani su u novembru kratki, nebo prekriveno teškim, sivim oblacima, kiše su dosadne i duge. Neka vlažna hladnoća uvlači se u kosti, a ujutro je tako teško ustati iz toplog kreveta. Novembar je tužan i sumoran mesec. 


Ipak, i on zna da iznenadi, pa nekad dopusti Suncu da ogreje zemlju. Ali, to se događa retko i traje kratko. 


Novembar je jedanaesti mesec po redu u gregorijanskom kalendaru, i ima 30 dana. Njegovo ime proizvod je ekvilibristike starorimskih reformatora kalendara. Ono dolazi od latinske reči "novem", što znaci devet i u početku je to bilo u redu, jer je novembar bio deveti mesec po starom, republikanskom kalendaru.


Ali, kada su kalendaru dodata još dva meseca, januar i februar, novembar nije menjao ime iako je postao jedanaesti mesec. Iste probleme imaju i septembar i oktobar, što smo već objasnili. U početku, novembar je imao 29 dana, ali nakon reforme kalendara koju je inaugurirao Julije Cezar ovaj mesec je dobio dva dana, te je od tada imao - 31 dan.


Ali, Sekstilis je imao 30 dana i kad je taj mesec posvećen Oktavijanu Avgustu, po odluci Senata dobio je i on još jedan dan. To je izazvalo sledeće promene. Da ne bi dva ili više meseca imali isti broj dana, septembar je skraćen za jedan dan koji je dodat oktobru, a novembru je oduzet dan koji dodat decembru. Tako je ostalo do danas. 

 

DECEMBAR 

 

Narodna imena za decembar: studen, nikoljštak, oko svetog Nikole”, božićni, koledar. 

Kod Hrvata: prosinac 

Latinski: december 

Engleski: december 


Decembar je možda, još i najveseliji mesec. Na ovim geografskim širinama u decembru obično padne prvi sneg, koji deca toliko vole i sa nekim svečanim raspoloženjem dočekaju. 


Decembar je veseo jer se u njemu jasno osećaju predstojeći praznici - Božićni i Novogodišnji. Uz napomenu, da postoje dva Božića; jedan je katolicki koji pada 25. decembra, a drugi je pravoslavni i on se slavi 14 dana kasnije, dakle, 7. januara. A u sredini između njih je Nova godina. 


Uostalom, decembar je bio praznični mesec još kod starih Rimljana, koji su 17. decembra počinjali proslavu Saturnalija. Saturnalije su bile najveseliji rimski praznik. 


Tih svečarskih dana nije se radilo, delili su se pokloni, priređivane su gozbe, a robovi su dobijali neviđenu slobodu da se lepo oblače i da ništa ne rade. Čak su mogli da jedu za gospodarevom trpezom, a dešavalo se da su zamenjivali uloge sa svojim gospodarima te su oni zapovedali, a gospodari ih služili. 


Zatim se birao privremeni kralj, koga su svi redom tih dana slušali. 

Saturnalije su bile posvećene bogu Saturnu i trajale su tri dana, sve dok Kaligula nije odlučio da se slave pet dana. Ovaj praznik se nakon IV veka stopio sa Božićem.


U decembru pada i Hanuka, jevrejski praznik svetlosti; proslava oslobođenja jevrejske države od helenističkih okupatora (što je bilo u III veku) i ponovnog posvećenja Jerusalimskog hrama.


U našim krajevima postoji običaj da se od 13. do 25. decembra, svakog dana prati kakvo je vreme, te se po tome predviđa i vreme za čitavu narednu godinu. Svaki taj dan predstavlja jedan mesec: 13. je januar, 14. je februar itd. Pa ako je 13. decembra lep dan, takav će biti i ceo januar.


Decembar je dvanaesti i poslednji mesec u godini po gregorijanskom kalendaru i ima 31 dan. Ime mu dolazi od latinskog "decem" (deset), jer je po starom republikanskom kalendaru bio deseti mesec po redu u godini. Isti slučaj imamo i sa septembrom, oktobrom i novembrom o čemu smo već pisali.


Po tom republikanskom kalendaru decembar je imao 29 dana, zatim je Cezarovom reformom dobio još jedan dan. Tada su svi meseci imali 30 ili 31 dan (izuzev februara, koji je imao 29 dana - odnosno 30 svake prestupne godine). Ali 44. godine pre nove ere, odlukom rimskog Senata mesec Quintilis, koji je imao 31 dan, posvećen je Cezaru, a 8. godine pre nove ere, mesec Sextilis, koji je imao 30 dana, posvećen je Avgustu.


Zatim je avgustu dodat jedan dan, da bi imao koliko i Cezarov jul (uzet je od februara), septembru je oduzet dan, oktobru je dodat dan, novembru oduzet, a konačno decembru dodat. Sve je to bilo nužno da bi meseci naizmenično imali 30 odnosno 31 dan. Tako od tada decembar ima 31 dan. 


22. decembra na severnoj Zemljinoj polulopti počinje zima. Sunce je tada ispod ekvatora u najnižoj tački i njegovi zraci udaraju pod pravim uglom zimski povratnik. Tog dana noć je najduža u godini, a dan najkraći. To je dan zimskog solsticija ili zimske kratkodnevnice. U isto vreme, na južnoj zemljinoj polulopti počinje leto.


Pročitajte još:

O mesecima 1

Komentari(0)
Ostavi komentar